Noćne more nisu samo neugodni snovi, već mogu biti i odraz stresa, potisnutih emocija, novih lijekova ili bolesti. Povremeno ih svi sanjamo, no ako su noćne more učestale i ako narušavaju našu svakodnevicu, moramo potražiti pomoć
Čovječanstvo je vjerojatno oduvijek očarano snovima. Kroz povijest su se snovi doživljavali na različite načine, bilo kao božanske poruke ili kao duboki uvidi, proročanstva. S vremenom, posebno s usponom zapadne znanosti, snovi su ponekad bili svedeni na područje slučajne moždane aktivnosti. Međutim, ličnosti poput Sigmunda Freuda ponovno su u fokus dovele tumačenje snova, sugerirajući da snovi ispunjavaju želje i nude uvide u podsvijest. Potom su se mogla čuti i druga objašnjenja, tumačenja i analize.
No što su uopće snovi? Snovi su u biti nizovi misli, slika i osjeta koji se nehotice javljaju u umu tijekom spavanja. Mogu biti živopisni i realistični ili čudni i besmisleni. Iako svi sanjamo više puta noću, često se ne sjećamo svih svojih snova. Smatra se da su snovi povezani s emocionalnom obradom, konsolidacijom pamćenja, pa čak i pripremom za potencijalne buduće prijetnje.
A tu su i oni zastrašujući, prijeteći ili stresni snovi – kad vas loš san probudi iz sna, to se naziva noćna mora.
Loši snovi ili noćna mora?
Za početak treba naglasiti da stručnjaci koji se bave našim snovima u okviru medicine spavanja razlikuju noćne more od loših snova. Iako su obje vrste snova ružne, noćna će nas mora probuditi. Pritom nije neuobičajeno da nam je sjećanje na san još neko vrijeme vrlo živo, da osjećamo uznemirenost, pa čak i tjeskobu, da nam srce ubrzano lupa i da se znojimo. Posebno ćemo se teško riješiti tih prizora ako je san bio gotovo realističan.
Također treba reći da su povremene noćne more ili loši snovi sasvim prirodna pojava koju će malotko izbjeći. No ako se javljaju često te tako utječu na kvalitetu sna i života, tada je problem ozbiljniji i treba potražiti stručnu pomoć.
Što kažu istraživanja o noćnim morama
Loši snovi i povremene noćne more dio su normalnog iskustva i kod djece i kod odraslih. Procjenjuje se da između 2 i 8 % odraslih ima teškoće s noćnim morama.
Kod djece su one znatno češće nego u odrasloj dobi, s najvećom učestalošću između treće i šeste godine života. Kako dijete raste, obično se prorjeđuju, ali u pojedinim slučajevima nastavljaju se javljati i tijekom adolescencije pa čak i odrasle dobi. Istraživanja, primjerice, pokazuju da je gotovo polovica studenata doživjela barem jednu noćnu moru u posljednja dva tjedna.
Noćne more prisutne su i kod muškaraca i kod žena, ali žene ih češće prijavljuju, osobito u razdoblju od adolescencije do srednje dobi.
Uzroci noćnih mora
O uzrocima noćnih mora još se uvijek raspravlja i mišljenja o tome zašto se pojavljuju nisu sasvim usuglašena. Mnogi smatraju da su snovi općenito dio obrade emocija i konsolidacije pamćenja. Oni loši mogu biti dio emocionalnog odgovora na strah i traumu, no na tom je području potrebno više istraživanja.
Općenito se kao rizični čimbenici za pojavu noćnih mora navode:
- stres i anksioznost,
- mentalni poremećaji (poput PTSP-a),
- lijekovi i zloporaba droga,
- prekid uzimanja lijekova (u okviru sindroma ustezanja),
- nedostatak sna,
- obiteljska sklonost,
- povijest noćnih mora (ako ste ih imali u djetinjstvu i pubertetu, veća je vjerojatnost da ćete ih imati i u odrasloj dobi).
Istražuje se i povezanost noćnih mora s bolestima poput apneje u snu.
Mogu li se i trebaju li se noćne more liječiti?
Ako su noćne more učestale, odnosno javljaju se češće od jednom tjedno, svakako bi se trebalo javiti liječniku. Stručnu pomoć treba potražiti i ako utječu na san, raspoloženje ili svakodnevno funkcioniranje, a svakako i ako su počele istovremeno s početkom uzimanja novog lijeka. Nipošto nemojte na svoju ruku prekidati terapiju zbog noćnih mora, o tome mora odlučiti stručnjak.
Dok se povremene noćne more ne moraju liječiti, kod poremećaja pomažu psihoterapija i lijekovi. Psihoterapija nudi čitavu lepezu terapija i tehnika koje su korisne u postizanju zadovoljavajuće kvalitete sna. Kognitivno-bihevioralna terapija obično je prvi oblik tretmana.
No ako u podlozi noćnih mora stoje ozbiljna stanja kao što je posttraumatski stresni poremećaj, tada će se u terapiju uključiti i lijekovi. Općenito, liječnik može na temelju procjene propisati lijekove iz skupine anksiolitika, antidepresiva ili antipsihotika, pri čemu će se pažljivo procijeniti koristi i nuspojave.
Savjeti za bolji san
Najbolje što možete učiniti s ciljem prevencije noćnih mora jest misliti o kvaliteti sna i učiniti sve što je u vašoj moći kako biste mirno spavali. Savjetuje se:
- održavanje redovitog rasporeda spavanja,
- primjena tehnika opuštanja (disanje, meditacija),
- izbjegavanje kofeina i alkohola, osobito navečer,
- provođenje manje vremena pred ekranom prije spavanja,
- stvaranje mirnog okruženja za spavanje – od udobnosti kreveta do mraka, a svakako izbacivanje televizije i mobitela iz spavaće sobe.
Zaključno
Noćne more su iskustvo koje gotovo svatko doživi barem povremeno. Dok u većini slučajeva ne predstavljaju ozbiljan problem i dio su normalnog funkcioniranja našeg sna, učestale i uznemirujuće noćne more mogu značajno narušiti kvalitetu života. Zato je važno prepoznati razliku između povremenih loših snova i poremećaja noćnih mora.
